Agenciji „Sec One“ prijeti kazna od 500 KM jer je njihov uposlenik ubio Elmu Godinjak
Podijelite sa prijateljima:

Femicid koji se dogodio 1. maja u sarajevskom naselju Dobrinja potresao je javnost u Bosni i Hercegovini i otvorio brojna pitanja o odgovornosti institucija, kontroli zaštitarskih agencija i izdavanju dozvola za nošenje oružja.

Za ubistvo Elme Prusac-Godinjak osumnjičen je njen suprug Tarik Prusac, s kojim je bila u procesu razvoda. Prema dostupnim informacijama, zločin se dogodio pred njihovom petogodišnjom kćerkom.

Tarik Prusac bio je zaposlenik zaštitarske agencije „Sec One“, gdje je radio na poslovima osiguranja banke u Sarajevu.

𝘛𝘦𝘬𝘴𝘵 𝘴𝘦 𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘭𝘫𝘢 𝘪𝘴𝘱𝘰𝘥 𝘰𝘨𝘭𝘢𝘴𝘢:

Koristio službeni pištolj koji nije razdužio

Prema informacijama iz istrage, Prusac je koristio službeni pištolj koji nakon završetka smjene nije razdužio, a upravo tim oružjem je, prema sumnjama istražitelja, počinjeno ubistvo.

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je zaštitarska agencija nestanak oružja prijavila policiji tek narednog dana, i to nakon što su mediji objavili informaciju da je njihov zaposlenik osumnjičen za ubistvo.

Prema važećim zakonskim propisima, za takav propust agenciji prijeti novčana kazna od svega 500 KM.

𝘛𝘦𝘬𝘴𝘵 𝘴𝘦 𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘭𝘫𝘢 𝘪𝘴𝘱𝘰𝘥 𝘰𝘨𝘭𝘢𝘴𝘢:

Ranije osuđivan za nasilje u porodici

Dodatni šok za javnost predstavlja podatak da je Tarik Prusac još 2016. godine pravosnažno osuđen zbog nasilja nad članovima porodice, odnosno zbog premlaćivanja majke i brata.

Foto: Klix

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje kako je osoba sa takvom presudom mogla dobiti licencu za rad u zaštitarskoj agenciji i pristup službenom vatrenom oružju.

Ko kontroliše zaštitare?

Prema Zakonu, nadzor nad radom zaštitara koji osiguravaju banke nalazi se u nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, dok inspekcijski nadzor nad zaštitarskim agencijama provode FMUP i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova.

Javnost sada traži odgovore na pitanja da li su nadležne institucije na vrijeme izvršile potrebne sigurnosne provjere i da li je tragedija mogla biti spriječena.

Portal Crna-Hronika ranije je objavio informacije da su još u januaru ove godine nadležnim institucijama upućene prijave da pojedini zaštitari službeno vatreno oružje nose kući, ali da na te prijave nije bilo reakcije.

Slučaj femicida na Dobrinji otvorio je ozbiljna pitanja o funkcionisanju sistema nadzora privatnih zaštitarskih agencija, izdavanju licenci i odgovornosti institucija koje kontrolišu sektor privatne sigurnosti.

Podijelite:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *